Ovdje je riječ o temeljnim pravima, pravnoj državi i obvezama vezanima uz život u Švicarskoj, uključujući i samu naturalizaciju.
Savezni ustav jamči temeljna prava poput jednakosti pred zakonom (članak 8.), slobode mišljenja, vjeroispovijesti i udruživanja te prava na besplatno osnovno obrazovanje. Od 1981. ravnopravnost žena i muškaraca je u ustavu, uključujući jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. U pravnoj državi i tijela vlasti moraju poštovati zakon, a svatko se smatra nevinim dok ne bude osuđen.
Obveze uključuju poreze i, za švicarske muškarce, vojnu ili civilnu službu, inače pristojbu za oslobođenje. Neka se pitanja tiču same naturalizacije: 10 godina boravka, godine od 8. do 18. računaju se dvostruko, znanje jezika B1 usmeno i A2 pismeno, bez socijalne pomoći u tri godine prije zahtjeva. Švicarska dopušta dvojno državljanstvo od 1992.
Članak 8.: svi su ljudi jednaki pred zakonom
Peticija: za sve, i bez prava glasa
Vojna obveza za švicarske muškarce
Dvojno državljanstvo dopušteno od 1992.
24 od 39 pitanja na ovu temu u našem katalogu · Dodirni odgovor da vidiš je li točan. Pod «Prikaži odgovor» nalaziš rješenje s objašnjenjem, izvor i pitanje na jezicima testa.
1
Koje je načelo utvrđeno u čl. 8 Saveznog ustava?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: C – Svi su ljudi jednaki pred zakonom
Članak 8 Saveznog ustava kaže da su svi ljudi jednaki pred zakonom. Nitko ne smije biti diskriminiran, osobito zbog podrijetla, rase, spola, dobi, jezika, društvenog položaja, načina života, vjerskih ili političkih uvjerenja ili invaliditeta. Temeljna prava vrijede za sve u Švicarskoj, a ne samo za švicarske državljane.
DE Welcher Grundsatz steht in Artikel 8 der Bundesverfassung?
FR Quel principe figure à l'article 8 de la Constitution fédérale ?
IT Quale principio è sancito dall'articolo 8 della Costituzione federale?
2
Koje je godine ravnopravnost muškaraca i žena upisana u Savezni ustav?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – 1981.
Narod i kantoni prihvatili su 14. lipnja 1981. članak o ravnopravnosti. On zahtijeva pravnu i stvarnu ravnopravnost muškaraca i žena, osobito u obitelji, obrazovanju i radu, te jamči jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. Uz to je 1996. stupio na snagu Zakon o ravnopravnosti spolova.
DE In welchem Jahr wurde die Gleichberechtigung von Mann und Frau in der Bundesverfassung verankert?
FR En quelle année l'égalité entre hommes et femmes a-t-elle été inscrite dans la Constitution fédérale ?
IT In quale anno la parità tra uomo e donna è stata sancita nella Costituzione federale?
3
Imaju li žene i muškarci u Švicarskoj pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: D – Da, to je utvrđeno u Saveznom ustavu
Savezni ustav ženama i muškarcima jamči pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti (čl. 8 st. 3). Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju u radnom životu. Poslodavci sa 100 ili više zaposlenika moraju uz to redovito provoditi analizu jednakosti plaća.
DE Haben Frauen und Männer in der Schweiz Anspruch auf gleichen Lohn für gleichwertige Arbeit?
FR Les femmes et les hommes ont-ils droit en Suisse à un salaire égal pour un travail de valeur égale ?
IT Donne e uomini hanno diritto in Svizzera a un salario uguale per un lavoro di uguale valore?
4
Smiju li ljudi u Švicarskoj javno kritizirati vladu?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – Da, sloboda mišljenja i informiranja temeljno je pravo
Sloboda mišljenja i informiranja (čl. 16) omogućuje svakome da slobodno oblikuje, izražava i širi svoja mišljenja – uključujući kritiku vlasti. Kazneno pravo postavlja granice, primjerice kod klevete, poticanja na nasilje ili diskriminacije i poticanja na mržnju (čl. 261bis Kaznenog zakona). Zajamčena je i sloboda medija.
DE Darf man in der Schweiz öffentlich die Regierung kritisieren?
FR Peut-on critiquer publiquement le gouvernement en Suisse ?
IT In Svizzera si può criticare pubblicamente il governo?
5
Od koje dobi mladi u Švicarskoj smiju sami odlučivati o svojoj vjerskoj pripadnosti?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – 16
Prema Građanskom zakoniku (čl. 303), dijete koje je navršilo 16 godina samostalno odlučuje o svojoj vjerskoj pripadnosti. Do tada o vjerskom odgoju odlučuju roditelji. Od 16. godine može se, dakle, primjerice samostalno istupiti iz crkve.
DE Ab welchem Alter dürfen Jugendliche in der Schweiz selbst über ihr religiöses Bekenntnis entscheiden?
FR À partir de quel âge les jeunes peuvent-ils décider eux-mêmes de leur confession religieuse en Suisse ?
IT Da quale età i giovani possono decidere da soli sulla propria confessione religiosa in Svizzera?
6
Smiju li ljudi u Švicarskoj slobodno osnovati udrugu ili se učlaniti u sindikat?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – Da, zajamčene su sloboda udruživanja i sindikalna sloboda
Sloboda udruživanja (čl. 23) svakome daje pravo osnivati udruge, učlaniti se u njih ili ostati izvan njih. Koalicijska sloboda (čl. 28) štiti pravo na udruživanje u sindikate ili udruge poslodavaca. Nitko ne smije biti prisiljen učlaniti se u udrugu.
DE Darf man in der Schweiz frei einen Verein gründen oder einer Gewerkschaft beitreten?
FR Peut-on librement fonder une association ou adhérer à un syndicat en Suisse ?
IT In Svizzera si può fondare liberamente un'associazione o aderire a un sindacato?
7
Što je peticija?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – Pisani zahtjev ili prijedlog vlastima koji svatko – čak i bez prava glasa – smije podnijeti
Pravo na peticiju (čl. 33) omogućuje svakome, uključujući strane državljane i djecu, da se vlastima obrati sa zahtjevima, prijedlozima ili kritikom. Nitko zbog toga ne smije trpjeti nikakvu štetu. Vlast mora primiti peticiju na znanje, ali nije obvezna postupiti po njoj.
Točan odgovor: C – I država i njezine vlasti moraju poštovati zakon
U pravnoj državi pravo je temelj i granica svakog državnog djelovanja (čl. 5). Vlasti smiju djelovati samo ako im to zakon dopušta i moraju postupati razmjerno i u dobroj vjeri. Neovisni sudovi štite ljude od samovolje.
FR Quelle est une caractéristique de l'État de droit ?
IT Qual è una caratteristica dello Stato di diritto?
9
Koje pravo omogućuje švicarskim državljanima da se nastane bilo gdje u Švicarskoj?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – Sloboda nastanjivanja
Sloboda nastanjivanja (čl. 24) švicarskim državljanima daje pravo nastaniti se bilo gdje u zemlji te napustiti Švicarsku i ponovno u nju ući. Za strane državljane boravak uređuje Zakon o strancima i integraciji ili Sporazum o slobodnom kretanju osoba. Tko se preseli, mora se prijaviti u novoj općini.
DE Welches Recht erlaubt Schweizer Bürgerinnen und Bürgern, sich an jedem Ort der Schweiz niederzulassen?
FR Quel droit permet aux citoyens suisses de s'établir en tout lieu du pays ?
IT Quale diritto permette alle cittadine e ai cittadini svizzeri di stabilirsi in qualsiasi luogo della Svizzera?
10
Što jamči Savezni ustav u području obrazovanja?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – Pravo na dostatno besplatno osnovno obrazovanje
Članak 19 Saveznog ustava jamči pravo na dostatno besplatno osnovno obrazovanje. Javna obvezna škola stoga je besplatna. Ona je i vjerski neutralna i otvorena svoj djeci, bez obzira na njihovo državljanstvo ili boravišni status.
DE Was garantiert die Bundesverfassung im Bereich der Bildung?
FR Que garantit la Constitution fédérale en matière d'éducation ?
IT Che cosa garantisce la Costituzione federale nell'ambito dell'istruzione?
11
Tko mora plaćati porez u Švicarskoj?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: D – U načelu svi koji borave ili ostvaruju prihod u Švicarskoj, uključujući strane državljane
U načelu su sve fizičke osobe s prebivalištem u Švicarskoj i sva poduzeća porezni obveznici, bez obzira na državljanstvo. Poreze ubiru Konfederacija, kantoni i općine, a njima se financiraju, primjerice, škole, ceste, sigurnost i socijalna davanja. Tko ne plaća porez, suočava se s ovršnim postupkom; nepodmireni porezni dugovi mogu biti i prepreka naturalizaciji.
Savezni ustav obvezuje svakog Švicarca na služenje vojnog roka (čl. 59). Tko to ne može zbog razloga savjesti, može služiti civilnu službu; oni koji su proglašeni nesposobnima možda će morati služiti u civilnoj zaštiti. Švicarkinje mogu služiti vojsku dobrovoljno.
FR Qui est astreint au service militaire en Suisse ?
IT Chi è soggetto all'obbligo di prestare servizio militare in Svizzera?
13
Što moraju platiti Švicarci obveznici služenja ako ne služe ni vojnu ni civilnu službu?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – Pristojbu za oslobođenje od vojne službe
Tko ne ispuni ili ne ispuni u cijelosti obvezu služenja, plaća pristojbu za oslobođenje od vojne službe. Ona iznosi 3 % oporezivog dohotka, ali najmanje 400 franaka godišnje. Pristojba se duguje najviše jedanaest godina i najkasnije do kraja godine u kojoj osoba navrši 37 godina.
DE Was müssen dienstpflichtige Schweizer Männer bezahlen, die weder Militär- noch Zivildienst leisten?
FR Que doivent payer les hommes suisses astreints au service qui n'accomplissent ni service militaire ni service civil ?
IT Che cosa devono pagare gli uomini svizzeri soggetti all'obbligo di servizio che non prestano né servizio militare né civile?
14
Koliko godina boravka u Švicarskoj Konfederacija zahtijeva za redovnu naturalizaciju?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – 10 godina
Redovna naturalizacija zahtijeva ukupno deset godina boravka u Švicarskoj, od kojih tri moraju pasti u pet godina prije podnošenja zahtjeva. Prije 2018. zahtijevalo se dvanaest godina. Uz to kantoni zahtijevaju minimalno trajanje boravka u kantonu ili općini od dvije do pet godina.
DE Wie viele Jahre Aufenthalt in der Schweiz verlangt der Bund für die ordentliche Einbürgerung?
FR Combien d'années de séjour en Suisse la Confédération exige-t-elle pour la naturalisation ordinaire ?
IT Quanti anni di soggiorno in Svizzera richiede la Confederazione per la naturalizzazione ordinaria?
15
Koje se godine boravka računaju dvostruko pri izračunu trajanja boravka za naturalizaciju?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – Godine između 8. i 18. rođendana
Vrijeme provedeno u Švicarskoj između 8. i 18. godine života računa se dvostruko. Stvarni boravak ipak mora iznositi najmanje šest godina. Time se uzima u obzir da su mladi ovdje išli u školu.
DE Welche Aufenthaltsjahre zählen bei der Berechnung der Aufenthaltsdauer für die Einbürgerung doppelt?
FR Quelles années de séjour comptent double dans le calcul de la durée de séjour pour la naturalisation ?
IT Quali anni di soggiorno contano il doppio nel calcolo della durata di soggiorno per la naturalizzazione?
16
Koje minimalno znanje jezika Konfederacija zahtijeva za naturalizaciju?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – Razina B1 usmeno i A2 pismeno
Konfederacija zahtijeva najmanje razinu B1 usmeno i A2 pismeno na jednom nacionalnom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru. Kantoni mogu postaviti više zahtjeve. Znanje se u pravilu mora dokazati priznatim certifikatom (npr. fide), osim za osobe kojima je materinski jezik neki nacionalni jezik ili koje su završile odgovarajuće školovanje.
DE Welche Sprachkenntnisse verlangt der Bund mindestens für die Einbürgerung?
FR Quelles connaissances linguistiques la Confédération exige-t-elle au minimum pour la naturalisation ?
IT Quali conoscenze linguistiche richiede come minimo la Confederazione per la naturalizzazione?
17
Što vrijedi za osobe koje su primale socijalnu pomoć u tri godine prije zahtjeva za naturalizaciju?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – U načelu se ne mogu naturalizirati, osim ako su socijalnu pomoć u cijelosti vratile
Tko prima socijalnu pomoć u tri godine neposredno prije zahtjeva ili tijekom postupka, u pravilu ne ispunjava kriterij integracije koji se odnosi na sudjelovanje u gospodarskom životu. Iznimka vrijedi ako je primljena socijalna pomoć u cijelosti vraćena. Neki kantoni zahtijevaju i dulja razdoblja; osobne okolnosti poput bolesti ili invaliditeta uzimaju se u obzir.
DE Was gilt für Personen, die in den drei Jahren vor dem Einbürgerungsgesuch Sozialhilfe bezogen haben?
FR Qu'en est-il des personnes qui ont perçu l'aide sociale dans les trois ans précédant la demande de naturalisation ?
IT Che cosa vale per le persone che hanno percepito l'aiuto sociale nei tre anni precedenti la domanda di naturalizzazione?
18
Koje razine sudjeluju u redovnoj naturalizaciji?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – Općina, kanton i Konfederacija
Redovna naturalizacija trostupanjski je postupak: općina i kanton ispituju zahtjev, a Konfederacija (SEM) izdaje saveznu dozvolu za naturalizaciju. Tek tada kanton i općina dodjeljuju državljanstvo. Postupak i pristojbe zato se razlikuju od kantona do kantona.
DE Welche Ebenen sind an der ordentlichen Einbürgerung beteiligt?
FR Quels niveaux participent à la naturalisation ordinaire ?
IT Quali livelli partecipano alla naturalizzazione ordinaria?
19
Što je mjesto podrijetla (Heimatort) švicarskog državljanina?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: D – Općina čije državljanstvo osoba ima – ne mora biti mjesto rođenja ni prebivališta
Mjesto podrijetla je općina čije državljanstvo osoba ima. Obično se prenosi od roditelja ili stječe naturalizacijom i upisano je u putovnicu i osobnu iskaznicu. Mnogi Švicarci nikada nisu živjeli u svojem mjestu podrijetla.
DE Was ist der Heimatort (Bürgerort) einer Schweizerin oder eines Schweizers?
FR Qu'est-ce que le lieu d'origine d'une Suissesse ou d'un Suisse ?
IT Che cos'è il luogo di attinenza (luogo d'origine) di una cittadina o di un cittadino svizzero?
20
Morate li se pri naturalizaciji u Švicarskoj odreći dosadašnjeg državljanstva?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: B – Ne, Švicarska od 1992. prihvaća višestruko državljanstvo
Od 1992. Švicarska prihvaća dvojno ili višestruko državljanstvo. Osobe koje se naturaliziraju stoga se ne moraju odreći dosadašnjeg državljanstva. Smiju li ga zadržati, ovisi ipak o pravu njihove zemlje podrijetla.
DE Muss man bei der Einbürgerung in der Schweiz die bisherige Staatsangehörigkeit aufgeben?
FR Faut-il renoncer à sa nationalité actuelle lors d'une naturalisation en Suisse ?
IT Con la naturalizzazione in Svizzera bisogna rinunciare alla cittadinanza precedente?
21
Za koga je od 2018. dostupna olakšana naturalizacija kao „treća generacija”?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – Za mlade strane državljane čiji su djedovi i bake već živjeli u Švicarskoj
Od 15. veljače 2018. mladi strani državljani treće generacije mogu zatražiti olakšanu naturalizaciju. Uvjeti su, među ostalim, rođenje u Švicarskoj, dozvola C, najmanje pet godina obveznog školovanja u Švicarskoj, roditelj s dugim boravkom u Švicarskoj te djed i baka koji su imali pravo boravka. Narod i kantoni prihvatili su prijedlog 12. veljače 2017.
DE Für wen gibt es seit 2018 eine erleichterte Einbürgerung als «dritte Generation»?
FR Pour qui existe-t-il depuis 2018 une naturalisation facilitée de la «troisième génération» ?
IT Per chi esiste dal 2018 una naturalizzazione agevolata per la «terza generazione»?
22
Od kada istospolni parovi u Švicarskoj mogu sklopiti građanski brak?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: C – Od 1. srpnja 2022.
Birači su 26. rujna 2021. prihvatili „brak za sve” sa 64,1 % glasova za; primjenjuje se od 1. srpnja 2022. Otada istospolni parovi imaju ista prava kao drugi bračni parovi, primjerice u pogledu posvojenja i olakšane naturalizacije. Registrirana partnerstva, moguća od 2007., više se ne mogu sklapati.
DE Seit wann können gleichgeschlechtliche Paare in der Schweiz zivil heiraten?
FR Depuis quand les couples de même sexe peuvent-ils se marier civilement en Suisse ?
IT Da quando le coppie dello stesso sesso possono sposarsi civilmente in Svizzera?
23
Kako se prema švicarskom kaznenom pravu postupa s nasiljem u obitelji?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: D – Mnogi oblici nasilja u obitelji progone se po službenoj dužnosti (na inicijativu samih vlasti)
Od 2004. obična tjelesna ozljeda, ponovljeni fizički napadi, prijetnje i prisila u braku i partnerstvu progone se po službenoj dužnosti, čak i bez prijave žrtve. Policija može nasilne osobe i udaljiti iz stana. Žrtve dobivaju potporu kantonalnih centara za pomoć žrtvama.
DE Wie wird häusliche Gewalt in der Schweiz strafrechtlich behandelt?
FR Comment la violence domestique est-elle traitée par le droit pénal en Suisse ?
IT Come viene trattata la violenza domestica dal diritto penale in Svizzera?
24
Što znači presumpcija nedužnosti?
Prikaži odgovor
Točan odgovor: A – Svatko se smatra nedužnim dok ne bude osuđen pravomoćnom presudom
Prema Saveznom ustavu (čl. 32), svatko se smatra nedužnim dok ne bude osuđen pravomoćnom presudom. Nije na optuženiku da dokaže svoju nedužnost, nego na državi da dokaže njegovu krivnju. Svatko ima i pravo na pošteno suđenje pred neovisnim sudom.
Željeli bismo uz Google Analytics razumjeti kako se ova stranica koristi. Za to se postavljaju kolačići, ali samo uz tvoju privolu. Privolu možeš povući u bilo kojem trenutku. Zaštita podataka