Kako Graubünden provjerava tvoje znanje
U Graubündenu je za procjenu jesi li upoznat s lokalnim prilikama nadležna građanska općina (Bürgergemeinde). Tamo gdje nema građanske općine, to preuzima politička općina. Ona provjerava osnovno znanje pisanim testom ili na razgovoru za naturalizaciju. Razgovor se održava u svakom slučaju.
Obuhvata osnovno geografsko, historijsko, političko i društveno znanje o Švicarskoj, kantonu i općini, pa uključuje i lokalna pitanja. Nema kantonalnog praga za prolaz ni kantonalnog kataloga pitanja. Važno: potvrde privatnih kurseva za naturalizaciju ne uzimaju se u obzir.
Šta trebaš znati o kantonu Graubünden
- Tri jezika: Njemački, retoromanski i italijanski ravnopravni su službeni jezici. Retoromanski je nacionalni jezik od 1938. Ima pet pisanih idioma (Sursilvan, Sutsilvan, Surmiran, Puter i Vallader) i od 1982. zajednički pisani jezik Rumantsch Grischun. Lia Rumantscha promoviše jezik od 1919. Italijanski se govori u južnim dolinama Mesolcina, Calanca, Bregaglia i Valposchiavo.
- Veličina i ustroj: S oko 7100 km² Graubünden je najveći kanton, s oko 207.400 stanovnika. Od 2016. podijeljen je na 11 regija, a spajanja su smanjila broj općina na 100. Glavni grad je Chur, najstariji grad u Švicarskoj.
- Organi vlasti: Veliko vijeće ima 120 članova i od 2022. bira se proporcionalno. Vlada ima pet članova i bira je narod većinskim sistemom. Od 2025. Obergericht je najviši kantonalni sud. Ustav važi od 2004.
- Narodna prava: Ustavna inicijativa traži 4000 potpisa, zakonodavna 3000, a referendum 1500, ili u svakom slučaju alternativno dio općina.
- Historija: Graubünden je nastao od tri saveza: Saveza Božje kuće, Sivog saveza i Saveza deset sudskih područja. Godine 1797. izgubio je Valtellinu, Bormio i Chiavennu, a 1803. postao je kanton. Grb spaja grbove tri saveza, a kozorog (Steinbock) je simbol kantona.
- Priroda: Graubünden graniči s Austrijom, Italijom i Lihtenštajnom. Prednja i Zadnja Rajna spajaju se kod Reichenaua u Rajnu, a Inn teče preko Dunava u Crno more. Najviša planina je Piz Bernina. Švicarski nacionalni park, osnovan 1914., nalazi se u Engadinu, a klisura Ruinaulta zove se «švicarski Veliki kanjon».
- Kultura: Pruge Albula i Bernina Retijske željeznice i samostan svetog Ivana u Müstairu dio su Svjetske baštine UNESCO-a. Prvog marta djeca na Chalandamarz tjeraju zimu, Heidi se odvija kod Maienfelda, WEF se sastaje u Davosu, a St. Moritz je bio domaćin Olimpijskih igara 1928. i 1948. Poznati su torta s orasima (Nusstorte), capuns i Bündnerfleisch (meso sušeno na zraku). Turizam je ključan dio privrede.
Postupak naturalizacije u kantonu Graubünden
Ured za migracije i građansko pravo prethodno provjerava zahtjev i prosljeđuje ga građanskoj općini. Građanska općina provodi test ili razgovor i odlučuje o općinskom državljanstvu. Nakon dozvole Državnog sekretarijata za migracije (SEM), kanton dodjeljuje kantonalno državljanstvo.
Traži se B1 usmeno i A2 pismeno na njemačkom, retoromanskom ili italijanskom. Rok boravka je pet godina u općini, posljednje dvije bez prekida. Takse kantona i građanske općine zajedno iznose najviše oko 2000 franaka po osobi, plus savezna taksa.
Kako se pripremiti
Informativni list Ureda za migracije i građansko pravo preporučuje brošuru «ECHO – Information zur Schweiz» organizacije HEKS. Pitaj i svoju građansku općinu održava li pisani test i koji materijal preporučuje.
Budući da građanska općina postavlja i lokalna pitanja, isplati se dobro poznavati svoju općinu: historiju, običaje, organe vlasti i koji se jezik tamo tradicionalno govori. U trojezičnom kantonu interes za lokalni jezik i kulturu mnogo govori o tvojoj integraciji.
S pitanjima za vježbu i probnim testom na ovoj stranici možeš provjeriti osnovno znanje prije testa ili razgovora.
Rok boravka
U kantonu Graubünden prije podnošenja zahtjeva moraš živjeti: 5 godina u općini, od toga posljednje 2 bez prekida.
Uz to važe savezni uslovi: dozvola C i ukupno 10 godina u Švicarskoj, od toga 3 u 5 godina prije zahtjeva. Godine između 8. i 18. rođendana računaju se dvostruko, ali stvarno moraš živjeti ovdje najmanje 6 godina.
Izvor: izvještaj Saveznog vijeća od 5. novembra 2025. (Art. 4 Abs. 1 KBüG GR)
Troškovi
Kanton i Bürgergemeinde zajedno do oko 2000 franaka, plus Konfederacija.
Uz takse kantona i općine dolazi savezna taksa: 100 franaka za odraslu osobu, 150 franaka za bračni par sa zajedničkim zahtjevom i 50 franaka za maloljetnu osobu.
Primjeri pitanja – kanton Graubünden
Provjeri se: dodirni odgovor da vidiš rješenje i objašnjenje.
Koji je glavni grad kantona Graubünden?
Prikaži odgovor
Tačan odgovor: C – Chur
Chur je glavni i najveći grad kantona. Ondje su sjedišta vlade, Grosser Rata i kantonalne uprave.
Izvor: de.wikipedia.org · Provjereno oktobar 2026.
Na jezicima testa
DE Wie heisst der Hauptort des Kantons Graubünden?
FR Quel est le chef-lieu du canton des Grisons ?
IT Qual è il capoluogo del Cantone dei Grigioni?
Koji se grad smatra najstarijim gradom u Švicarskoj?
Prikaži odgovor
Tačan odgovor: A – Chur
Chur se smatra najstarijim gradom u Švicarskoj; područje je naseljeno hiljadama godina. U rimsko doba mjesto se zvalo Curia. Bern, Luzern i St. Gallen razvili su se tek u srednjem vijeku.
Izvor: de.wikipedia.org · Provjereno oktobar 2026.
Na jezicima testa
DE Welche Stadt gilt als älteste Stadt der Schweiz?
FR Quelle ville est considérée comme la plus ancienne ville de Suisse ?
IT Quale città è considerata la più antica della Svizzera?
Koliko otprilike stanovnika ima Graubünden?
Prikaži odgovor
Tačan odgovor: B – Oko 200 000
Krajem 2025. u kantonu je stalno živjelo oko 207 400 ljudi (BFS, stanje 2026.). Iako ima najveću površinu od svih kantona, Graubünden je stoga rijetko naseljen.
Izvor: bfs.admin.ch · Provjereno oktobar 2026.
Na jezicima testa
DE Wie viele Einwohnerinnen und Einwohner hat Graubünden ungefähr?
FR Combien d'habitants les Grisons comptent-ils environ ?
IT Quanti abitanti contano all'incirca i Grigioni?
Pripremi pitanja o općini
Gotovo svugdje se dodaju pitanja o općini u kojoj živiš. Ona se razlikuju od općine do općine, pa ih nema ni na ovoj stranici ni u aplikaciji. S ovim spiskom ih pripremaš sam:
- Organi vlasti: Ko je načelnik općine (Gemeindepräsident, syndic ili sindaco)? Kako se zove općinska vlada i koliko ima članova?
- Politika: Odlučuje li tvoja općina na općinskom zboru ili ima parlament? O čemu se nedavno glasalo?
- Položaj: Kojem okrugu pripada općina, koje su susjedne općine i koje su rijeke, jezera ili planine u blizini?
- Historija i znamenitosti: Koje su zgrade i mjesta važni? Šta prikazuje grb općine?
- Običaji i udruženja: Koji praznici i sajmovi postoje? Koja udruženja postoje i u kojem učestvuješ ti?
- Svakodnevnica: Gdje prijavljuješ selidbu, gdje djeca idu u školu i kako funkcioniše odvoz otpada?
Gdje nalaziš odgovore: Na web stranici općine, u općinskom glasilu, u lokalnim novinama i na šalteru općinske uprave. Tamo pitaj i postoji li materijal za učenje za naturalizaciju.
Ako se provjerava na razgovoru
Pitanja za vježbu pomažu ti da izgradiš znanje. Na razgovoru je važno i da odgovaraš slobodno i punim rečenicama. Zato vježbaj naglas na jeziku razgovora, po mogućnosti s nekim ko ti postavlja dodatna pitanja.
Zvanični dokumenti
Ove dokumente objavljuju kanton, općine ili njihovi organizatori testova, najčešće na službenom jeziku kantona. Ako se nešto promijeni, važe informacije nadležnog organa.
- InformacijaMerkblatt zur ordentlichen Einbürgerung von ausländischen Staatsangehörigen im Kanton Graubünden (AFM)gr.ch
- InformacijaOrdentliche Einbürgerung von Ausländerinnen und Ausländern (Amt für Migration und Zivilrecht)gr.ch
- InformacijaBürgerrechtsgesetz des Kantons Graubünden (KBüG, BR 130.100)gr-lex.gr.ch
- Materijal za učenjeEmpfohlene Lektüre gemäss AFM-Merkblatt: ECHO - Informationen zur Schweiz (HEKS)heks.ch
Česta pitanja
Postoji li kantonalni test za državljanstvo u Graubündenu?
Ne. Građanska općina, ili politička općina tamo gdje nema građanske, sama provjerava osnovno znanje: pisanim testom ili na razgovoru za naturalizaciju, koji se održava u svakom slučaju. Nema kantonalnog kataloga pitanja.
Na kojem jeziku mogu dati dokaz o jeziku?
Na bilo kojem od tri jezika kantona: njemačkom, retoromanskom ili italijanskom. Traži se B1 usmeno i A2 pismeno.
Priznaju li se potvrde privatnih kurseva za naturalizaciju?
Ne. Kantonalni ured za migracije i građansko pravo napominje da se potvrde privatnih kurseva za naturalizaciju ne uzimaju u obzir.